Gatrijev test: Zašto je važno da ga uradite nakon rođenja bebe?

  • Početna
  • tata
  • Gatrijev test: Zašto je važno da ga uradite nakon rođenja bebe?

Kada se vaša beba rodi, idealno bi bilo da uradite Gatrijev test u prvih 48 do 72 sata nakon rođenja kako biste na vrijeme otkrili da li je potpuno zdrava.

Možda ćete čuti i da se ovaj test zove zove „test uboda u petu“. Savjetuje se da se uradi što prije, a najkasnije do osam dana nakon što se beba rodi (nulti dan ili dan rođenja se ne broji). Negdje se navodi i da je ovaj test po zakonu obavezan ali ako želite da budete sigurni u zdravlje vaše bebe, savjetuje se da ga uradite jer otkriva rijetke bolesti.

U nastavku otkrivamo sve o tome – kako se radi, šta otkriva i šta ako su rezultati pozitivni.

Gatrijev test: Zašto je važno da ga uradite nakon rođenja bebe?

Kako se radi Gatrijev test?

Uprkos tome što je ovaj test vrlo važan, njegovo izvođenje je zapravo vrlo brzo i gotovo bezbolno za vašu bebu. Babica ili medicinska sestra će bocnuti bebinu petu i nekoliko kapi krvi prenijeti na poseban filter papir.

Najbolja stvar koju možete da uradite tokom bockanja i još više ublažite bebi bol je da je utješite i držite tokom testa. Takođe se pokazalo da je dojenje umiruje.

Filter papir se ostavlja da se osuši, a zatim se šalje u laboratoriju za skrining novorođenčadi gdje će biti obavljeno nekoliko različitih testova.

Šta otkriva Gatrijev test?

Skrining novorođenčadi pomaže u provjeri niza stanja, uključujući:

Fenilketonurija — Rijetko stanje koje pogađa oko 1 od 10.000 beba. Beba sa ovim problemom ne može pravilno da koristi jedan od gradivnih blokova proteina koji se zove fenilalanin, koji se akumulira u krvi i uzrokuje oštećenje mozga. Ovo je rijetko nasljedno stanje koje može izazvati ozbiljne poteškoće u učenju. Rano liječenje posebnom ishranom može spriječiti invaliditet i omogućiti bebama da vode normalan život.

Smanjena funkcija štitne žljezde ili hipotireoza -Hipotireoza pogađa oko 1 od 3.500 beba. To je uzrokovano nepravilnim razvojem štitne žljezde. Rano liječenje dnevnim tiroidnim hormonima dovodi do normalnog mentalnog i fizičkog razvoja.

Cistična fibroza — 1 od 2.500 beba ima cističnu fibrozu. Kod cistične fibroze, sljuz proizvedena u crijevima i plućima je gušća od normalne. To dovodi do infekcija u plućima. U crijevima, to može dovesti do poteškoća sa pravilnim varenjem hrane. Skrining test novorođenčadi otkriva oko 95% beba sa cističnom fibrozom, ali takođe otkriva nekoliko beba koje su zdravi nosioci. Bebama sa pozitivnim rezultatom testa biće potreban test znojenja sa oko 6 nedjelja kako bi se utvrdilo da li beba ima cističnu fibrozu ili je samo zdrav nosilac.

Galaktozemija — Izuzetno rijedak poremećaj koji pogađa samo 1 od 40.000 beba. Poremećaj je uzrokovan akumulacijom galaktoze (vrste šećera u mlijeku) u krvi. Pravovremeno liječenje specijalnim mlijekom bez galaktoze spriječiće ozbiljne bolesti.

Drugi rijetki poremećaji metabolizma — Krv testirana u testu pete može se testirati na niz drugih veoma rijetkih metaboličkih poremećaja kao što su defekti oksidacije aminokiselina, organskih kiselina i masnih kiselina.

Rezultati testa

Svi poremećaji koje smo naveli su rijetki i nema potrebe da brinete jer su kod većine beba rezultati normalni. Doktori će vas kontaktirati samo ako postoje neke nedoumice u vezi sa rezultatima testa.

Neke bebe će morati da uradi i drugi test krvi. To je obično zato što prvi test nije dao jasan rezultat.

Ako bilo koji od testova pokaže pozitivan rezultat, takođe ne treba da paničite. Vašoj bebi će možda biti potrebni dodatni testovi da bi potvrdili rezultate i možda ćete dobiti pregled kod specijaliste kako bi mogao da počne odgovarajući tretman.

Komentari nisu dostupni