Osim prekrasnog osjećaja koje u ženi budi rođenje djeteta, taj čin pred nju stavlja i najveću odgovornost koju život priprema. Odgovornost prema vlastitom djetetu ne može se uporediti ni s čim što nam se u životu događa. A dok brinemo o djetetu, za početak nam je najvažnije da je dijete – sito.
Kad majka doji, zna da će na taj način svom malom čudu od samog početka života početi pružati ono najbolje što može. Dojenje kao prehrana nema premca. I to svi znamo. No, koliko god to zvučalo čudno – i tu se možemo oko mnogih stvari, ako ne baš zabrinuti, bar zbuniti.
Jedno od spornijih pitanja koje će si mlada majka postaviti je: “Smijem li ovo jesti dok dojim?”
Za sve vrijeme dok doji majka mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti. Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja je najbliže svom originalnom stanju, znači – sa što manje začina i što kraćim pripremanjem. Poželjno je da jede svježe voće i povrće, peciva od cjelovitog zrna žitarica, žitne pahuljice, kao i hranu bogatu kalcijem i bjelančevinama. Normalno je da će izbor hrane ovisiti o okruženju u kojem majka živi, prehrambenim običajima, ekonomskoj situaciji i vlastitoj sklonosti određenoj hrani.
Mnogo puta majke s raznih strana, a često i od medicinskog osoblja, čuju savjete da je određenu vrstu hrane nepoželjno jesti dok se doji. Obično je riječ o “zabrani” mahunarki – graha, graška te kelja, cvjetače, slanutka… ponegdje je “zabranjeno” jesti i luk i češnjak… Ponekad se radi o pravim dijetama za dojilje te se prehrana, posve nepotrebno, svede na 3-4 “sigurne” namirnice. Ovakve “zabrane” ovise o podneblju, običajima i uglavnom nemaju nikakve utemeljenosti. Dojilja mora jesti raznovrsno, no s mjerom. Hrana koja ima sklonost izazivanju nadutosti, grčeva, gasova može se jesti, no ne valja pretjerivati – ukoliko to bude jednom sedmično, mala je vjerojatnoća da će izazvati probleme.
Raznovrsna prehrana majke ima još jednu prednost – hrana koju majka konzumira mijenjaće okus njenog mlijeka te će se dijete na taj način izložiti različitim okusima puno ranije no što krene s dohranom. Često se ispostavi da upravo dojena djeca imaju manje problema s dohranom i prihvaćanjem novih okusa. Jedina iznimka ovog pravila o raznovrsnoj prehrani je prisutnost alergijskih reakcija u obitelji jer to povećava rizik od alergija kod djeteta. U tom slučaju poželjno je da majka već u trudnoći, a nakon toga i za vrijeme dok doji, izbjegava konzumaciju poznatih alergena.
Isključivo dojenje do dobi od 6 mjeseci, koje je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, jedan je od načina odgađanja pojave neželjene reakcije, jer se dijete kasnije izlaže potencijalnim alergenima.
Mama bi trebala biti oprezna kod uzimanja hrane koja ima veći rizik za pojavu alergijske reakcije – prije svega kravlje mlijeko, zatim citrusno voće, jaja, kikiriki, orasi, lješnjaci, riba i školjke… To međutim ne znači da se majka za vrijeme dojenja sasvim treba odreći hrane koju voli – jedino u slučaju da za vrijeme dojenja ili nakon njega primijeti da dijete ima reakciju koja se može povezati s nečim što je pojela, bilo bi dobro da na neko vrijeme izbjegava tu namirnicu da bi se sumnja potvrdila ili odbacila. Ukoliko je u tom periodu bilo neke reakcije, znači da je taj obrok bio problematičan te bi bilo poželjno izbjegavati ga još neko vrijeme u budućnosti.
Drugi najčešći savjet koji majke čuju odnosi se na tekućine. Vrlo je popularno majkama savjetovati da piju puno mlijeka. To je savjet koji bismo mogli nazvati “polutočnim” – bitno je da majka pije puno tekućine, no to ne mora biti mlijeko. Unošenjem dovoljno tekućine majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mlijeka i spriječiti vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tekućina voda.
Kravlje mlijeko nije najbolje rješenje iz dva razloga. Prvi je taj da se ono nalazi pri samom vrhu mogućih i jakih alergena, te ga je stoga dobro ili umjereno koristi ili izbjegavati, dok je drugi taj da u sastavu kravljeg mlijeka postoje određene vrste bjelančevina koje naš organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mlijeko doći i u probavni sustav djeteta te mu uzrokovati nadutost i gasovi (grčeve, kolike) i nepotrebno ga izgnjaviti. Kalcij koji bi majka trebala unijeti u svoj organizam putem mlijeka moguće je nadoknaditi drugom hranom – tamnozelenim povrćem, sjemenkama (posebno sezamovim), orasima i ribama s puno kostiju, iako, kao što je već spomenuto, sa uzimanjem orašastih plodova i riba treba biti oprezan, jer spadaju u grupu jakih potencijalnih alergena. Kalcij se može uzimati i kao dodatak prehrani u tabletama.
Budući da je od jake važnosti da majka uzima dovoljno tekućine tokom dana, preporuka je da obavezno pije kad god je žedna, a svakako da dok doji pri ruci ima čašu vode. Usvajanjem navike da tokom svakog podoja popije čašu tekućine pomoći će joj u sprečavanju dehidracije i osiguravanju dovoljnog unosa tekućine.
Majkama često nije toliki problem odlučiti što će jesti ni osmisliti raznolik jelovnik. Mnogo veći problem je pronaći vremena da hranu kupe i pripreme.
Važno je znati da za pripremu uravnoteženog jelovnika nije nužno da majka provede većinu dana u kuhinji. Postoje mnoga jela koja su jednostavna za pripremu, a odlično će poslužiti kao „snackovi” koje će moći jesti čak i dok doji. Neki od tih su npr. – narezani sir, jogurt, kruh i krekeri od cjelovitih žitarica, rajčice, kuhane prokulice, svježe voće, cijelo ili izrezano povrće (mrkve, cikla…), tvrdo kuhana jaja, orasi, žitne i kukuruzne pahuljice… a mogu se jesti bez ili s vrlo malo pripreme. Češće a manje količine hrane biće jednako hranjive kao i tri veća obroka tijekom dana. Jednako kao s pićem, majka može usvojiti naviku da svaki put kad krene dojiti pripremi mali obrok koji će tokom dojenja pojesti.